Ako silno priželjkujete trudnoću, a ona nikako da se dogodi, i sigurni ste (imate i dokaze!) da je s vama baš sve u najboljem redu, tada je ovo pravo štivo za vas. Iz pera uglednog i iskusnog ginekologa prof.dr.sc.Velimira Šimunića doznajte simptome i znakove koji bi trebali ukazati da je zapravo problem u muškarcu. Prof.dr.sc. Velimir Šimunić stručni je voditelj u Poliklinici IVF. Cijela njegova karijera i uspjesi povezani su s Klinikom u zagrebačkoj Petrovoj, najvećom bolnicom te vrste u regiji. Tu je više od dva desetljeća bio pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju, redovni je profesor ginekologije i reprodukcijske medicine i desetak godina Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju
Tradicionalno mišljenje bilo je da uzroke neplodnosti treba tražiti kod ženskog partnera. Istina je danas posve drugačija. U više od polovice sterilnih parova glavni ili udruženi uzrok neplodnosti je muški.
Čak smo i u tisku prije nekoliko dana mogli pročitati kako se u zapadnom svijetu neprestalno umanjuje plodnost muškaraca. Citirani su znanstveni dokazi dugotrajnih studija. Struci su nalazi sličnih istraživanja odavno poznati. Prihvaćena je činjenica da danas plodni muškarci (imaju djecu) imaju 50% lošije pokazatelje plodnosti u spermiogramu, nego prije 50 godina. Valja podsjetiti da je stvaranje spermija vrlo osjetljiv biološki proces.
Simptomi i znakovi koji bi trebali ukazati na neplodnost muškarca su rijetki, te je najjednostavnije da se stručno analizira spermiogram u slijedećim okolnostima:
* u prvoj godini zajedništva ne dolazi do trudnoće
* partner, stariji od 42 godine
* poremećaji ejakulata i ejakulacije
* operacije testisa u dječijoj dobi (ili kasnije)
* neke virusne dječje bolesti (npr. mums)
* teže kronične bolesti, endokrinološki poremećaji
* proširenje vena testisa (tzv. varikokela)
* upale urogenitalnog sustava
Pretraga je jednostavna u pripremi, ali samo napredna tehnologija i iskustvo supspecijaliste daje vjerodostojan rezultat.
Za davanje ejakulata optimalna potrebna apstinencija je 2-6 dana. Ocjenjuje se broj spermija (u 1ml), brzina i kvaliteta pokretljivosti te udio morfološki normalnih spermija. Raspon normale je dosta širok, ali je pogrešno mišljenje da je za oplodnju dovoljan samo 1 kvalitetan spermij. Optimalno je za plodno sjeme kada u 1 ml utvrdimo – više od 10 milijuna napredno pokretnih normalnih spermija.
Kada je spermiogram umanjene plodnosti on se ponavlja za 3 mjeseca, i obavljaju se dodatne analize (centrifugiranje, DNA fragmentacija spermija, mikrobiološka analiza ejakulata i dr.).
Teška neplodnost muškarca zahtijeva određivanje hormona, kromosomskog statusa, urološki i endokrinološki pregled. Krajnja pretraga može biti i biopsija testisa.
Kada u ejakulatu uopće nema spermija – tzv. Azoospermia, valja razlučiti radi li se o začepljenju izvodnih kanala testisa ili se spermiji ne proizvode.
Osim ranije navedenih uzroka muške neplodnosti nabrojiti ćemo i preostale:
* dob iznad 45 godina
* pušenje duhana, alkohol, kofein
* droge
* tekstikularna vrućina i hladnoća
* zračenje, UV zračenje
* mobitel
* nezdrava prehrana – nutritivni uzroci
* debljina
* hormoni u mesu, anabolici
* pesticidi, insekticidi
* bisfenoli, etilen oksid, toluen
* metali – olovo, živa, kadmij
* spolna disfunkcija
* drugi brojni okolinski polutanti
* rak i njegovo liječenje
U našoj okolini uz svakodnevni život moguć je kontakt s 60 000 kemikalija koje mogu štetiti spermatogenezu. One se nazivaju – endokrini disruptori. Većina ih za 30-50% umanjuje mušku plodnost. Čest je i sinergizam štetnih čimbenika.
Autor: Prof. dr. sc. Velimir Šimunić, Poliklinika IVF
