Iz dana u dan okruženi smo sa sve više distrakcija i sve više stvari okupira našu pažnju. U skladu s tim, sve je teže procijeniti kako povećati produktivnost bez da uskratimo prijeko potrebno vrijeme za sebe. Kako ne biste izgubili pojam o vremenu, donosimo 5 savjeta uz koje ćete bolje iskoristiti svaku minutu! S druge strane, kad kažemo da su nam dani proletjeli, je li to isključivo znak neproduktivnosti, ili novi psihološki fenomen, doznajte u nastavku…

Vjerojatno se osjećate pomalo ogorčeno jer vam je pandemija prepriječila put u životnim planovima i bez kompromisa ,oduzela’ više od dvije godine života. Njih više nećete moći vratiti, ali zato možete naučiti kako bolje raspodijeliti (slobodno) vrijeme kako ga ne biste nepotrebno potratili.

Poražavajuća činjenica je ta da vrijeme jednako brzo prolazi kad vam se dani od sličnosti pretapaju jedan u drugi, kao i kad je svaki ispunjen novom aktivnošću i intenzivan toliko da jedva pratite taj tempo. Bez obzira na to što trenutno priželjkujemo povratak ovih potonjih okolnosti i žalimo za danima kad smo bili izbezumljeni od obaveza i letjeli po gradu čitav dan, dani karantene također su imali svoje prednosti.

Dani u tjednu prestali su imati značenje i poremetili neke navike – moguće je da ste vikendom radili više nego prije jer bi radni dani u tjednu prebrzo proletjeli, ali onda bi se u ponedjeljak nagradili odmorom uz čašu vina. Bez obzira na to što smo napokon dobili priliku za opuštajući ponedjeljak, stanje u kojem nam vrijeme postaje suviše relativno stručnjaci su opisali pod nazivom ‘vremenska sljepoća’.

Termin se obično vezao za oboljele od ADHD-a kako bi se opisao njihov pojam o vremenu – neki su imali istančan osjećaj za vrijeme, dok su drugi prijavljivali osjećaj izgubljenosti u vremenu i posljedično bi slabije koordinirali obaveze. Zaključno, osobe s ADHD-om bile su podložnije vremenskoj sljepoći od ostalih jer su se primarno fokusirali na sadašnjost, zanemarujući prošlost ili budućnost.

No, otkad smo stupili u pandemijske okolnosti, svi smo postali podložni ovom fenomenu. Znanstvenici su zaključili da će osobe koje se više sažalijevaju nad propuštenim vremenom vrlo vjerojatno iskusiti posljedice ovog fenomena. Posljedice uzimaju oblik kašnjenja, zaboravljanja određenih obaveza, neusklađenosti apetita s rutinom hranjenja, ali i brojne druge.

Kako piše The Sun, talijanska istraživanja pokazala su da su se navike spavanja bitno izmijenile u pandemiji – ljudi spavaju duže i automatski uskraćuju vrijeme potrebno za rješavanje svih dnevnih obaveza. Čini se kako nam je ipak bilo jednostavnije ovisiti o gledanju na sat i dnevni raspored, nego postati samostalni gospodari vremena.

Prema dr. Williamu Van Gordonu, kada doživimo stres i traumu, posebno ako se odnosi na neizvjesnost o budućnosti, to može dovesti do povećane aktivnosti u područjima mozga koja su uključena u percepciju vremena i u obradu emocija, što može rezultirati vremenskom sljepoćom.

U skladu s tim, dr. Martina Paglia iz Međunarodne psihološke klinike pruža pet savjeta za pobjeđivanje vremenske sljepoće:

1. Osvijestite koja vam aktivnost krade najviše vremena i pruža premalo koristi zauzvrat. Primjerice, umjesto da seriju bingeate, rasporedite užitak u njoj na duži vremenski raspon, gledajući jednu epizodu dnevno.

2. Ne zazirite od alarma: činjenica da napokon možete odmoriti od ranojutarnjeg zvuka alarma vrlo je olakšavajuća. Ipak, dozvolite si kasnije buđenje ali neka to bude u približno slično i razumno vrijeme. Primjerice, ako ste se inače budili u 7, sad navijte alarm za 8 i 30 i uživajte u dodatnom snu!

3. Obavezno koristite planer: personalizirajte svoj rokovnik, prilagodite ga trenutnim okolnostima i pokušajte ga ispuniti željama, obavezama i rasporedom koji vam odgovaraju. Odredite realne rokove i vrlo brzo ćete primijetiti kako vam se vraća osjećaj za vrijeme.

4. Okružite se odgovornim ljudima, za slučaj da ne uspijete stvoriti samodisciplinu. Zamolite bliske ljude poput obitelji, prijatelja ili partnera da vas podsjete na obaveze tu i tamo, ili da vam pomognu u izvršavanju istih ako naiđete na prepreke, ili ako vam jednostavno fali proaktivnog druženja.

5. Jednom dnevno izdvojite pet minuta za refleksiju nad prošlim i budućim zadacima. Tako ćete se podsvjesno truditi usavršavati efikasnost kroz vrijeme, a osim toga imat ćete obaveze uvijek na umu pa ćete ih teže zanemariti.

Pripremila: Silvija Valjin
Foto: Instagram