S velikim zadovoljstvom predstavljamo prvu kolumnu iz pera Krešimira Rotima, uglednog neurokirurga, sveučilišnog profesora te vlasnika privatnih zdravstvenih ustanova Poliklinika Rotim i Specijalna bolnica Neurospine. Njegovo ime danas je sinonim za stručnost i posvećenost zdravlju kralježnice. Prof. dr. sc. Rotim iza sebe ima iznimno bogato kliničko i akademsko iskustvo te je jedan od vodećih autoriteta u području neurokirurgije u Hrvatskoj. U svojoj prvoj kolumni za Cover Style otvara važnu i aktualnu temu – higijenu kralježnice. Kroz spoj stručnog znanja i jednostavnih, primjenjivih savjeta, donosi smjernice kako svakodnevnim navikama očuvati zdravlje leđa i spriječiti bolne posljedice modernog načina života. Pročitajte u nastavku…

Kada razmišljamo o higijeni prvo pomislimo na pranje ruku, potom na jutarnje i večernje pranje zubi a gotovo nikada da zapravo cijelo tijelo treba higijenu ili njegu. Uvjetno možemo govoriti i o higijeni mozga koja bi podrazumijevala izbjegavanje prekomjernog korištenja ekrana (mobitel, laptop) osobito u djece, zatim stresnih situacija, toksičnih ljudi i odnosa, te ovisnosti o društvenim mrežama. No, o tome drugom zgodom. Današnja nam je tema vrlo aktualna, radi se naime o tzv. higijeni kralješnice.

Kralješnica je glavni potporni stup tijela koji ima zadaću uspravno nas nositi cijeli naš život. To, evolucijski nije nimalo lak zadatak, budući da moderni čovjek ima najveću pa time i najtežu glavu u odnosu na druge dvonožne sisavce. U prosječna čovjeka glava ja teška do 8 kg i predstavlja do 10% tjelesne mase. To ne treba miješati s tzv, encefalizacijskim kvocijentom, odnosno veličinom mozga u odnosu na tijelo u čemu homo sapines prednjači.

Elem, tu našu veliku glavu nosi relativno nježna i vrlo pokretna vratna kralješnica koja se nastavlja na slabo mobilnu grudnu kralješnicu, koja je oslonjena na snažne slabinske kralješke koji se učvršćuju na križnu kost uzglobljenu sa kostima zdjelice. Kralješnica ili kako u nekim našim krajevima govore ‘kičma’ je osnova našeg uspravnog položaja i nosi cijelu težinu tijela.

U dječjoj dobi se držimo, pa čak i sjedimo uspravni no tijekom života se lagano grbimo, pa tada stradavaju međukralješčani koluti (intrevertebralni diskovi) ili pak dolazi do degenerativnog suženja kanala kralješnice. To posljedično dovodi do bolova u križima – lumbago ili radikularnih bolova (radix – korijen živca) poznatih kao išijas. Osovina zdrave kralješnice ima oblik slova ‘S’ jer se na taj način najbolje amortiziraju velike sile koje pri pojedinim kretnjama ili aktivnostima djeluju na kralješnicu.

Uslijed modernog načina života počinjemo se grbit, javlja se vratna kifoza. Tome doprinosi loše držanje, pognuti stav rada primjerice za računalom ili pak u ljudi koji rade pognuti kao što su frizerke, stomatolozi, kirurzi, ljudi koji trpe velika aksijalna opterećenja kralješnice – profesionalni vozači i sl.

I sada dolazimo do ‘higijene’ kralješnice.

Što nam je za činiti. Na jedan dio problema primjerice genetiku, ne možemo utjecati. Da se našalim; netko u naslijeđe dobije vilu na moru a netko lošu kralješnicu. Nadalje, prekomjerna tjelesna masa i manjak tjelesne aktivnosti su daljnji čimbenici rizika za bolesnu kralješnic

No, nije nam za očajavati. Protiv genetike ne možemo, ali možemo usporiti degenerativni proces ili ga kompenzirati, tjelesnom aktivnošću, nekim oblikom rekreativnog sporta ili barem šetajući dnevno barem 45 minuta. Vježbe istezanja kralješnice su dobrodošle, preporučuje se desetak minuta dnevno.

Plivanje, planinarenje, bicikliranje … sve je dobrodošlo ako vam čini ugodu. Ako smo radi načina života nakupili višak kilograma, osim što predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje srca, pluća i mozga, s vremenom pretilost oštećuje i kralješnicu. Ako smanjenim unosom hrane, odnosno prelaskom na zdravu prehranu i pojačanom tjelesnom aktivnošću ne uspijemo smanjiti kilažu na raspolaganju nam u današnje vrijeme stoje lijekovi za pretilost (Ozempic, Mounjaro itd.) koje uzimamo isključivo na preporuku liječnika-endokrinologa.

Dakle zdrava prehrana, primjerena hidracija, rekreacija i tjelovježba spasit će nas muka bolne kralješnice, napornih fizikalnih terapija, kompleksnih operacija i jakih lijekova. Pokret znači život.

Sjetimo se ponekad toga i idemo u šetnju umjesto u kafić, pojedimo jabuku umjesto sladoleda, popijmo vodu umjesto soka. Bol je poruka, funkcija je cilj.
Za ovaj put toliko.

Foto: Dino Ninković

Zdravi i veseli bili,

Prof.dr.sc. Krešimir Rotim, specijalist neurokirurg
Poliklinika Rotim & Specijalna bolnica Neurospine