Izbor za Ženu godine tradicionalno održan u hotelu Esplanade okupio je velik broj poznatih osoba društvenog života. Nominirano je bilo pet izuzetnih žena koje su svojim trudom potaknule promjene u društvu. Ove je godine po prvi puta Izbor za Ženu godine održan pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.
U predivnoj atmosferi Oleander terase uživali su mnogobrojni uzvanici među kojima naravno i velik broj uspješnih žena; bivših Žena godine, nominiranih, prijatelja i kolega, Zrinka Vrabec Mojzeš, Romana Matanovac Vučković, Ronald Braus, Mila Elegović, Dora i Maja Fišter, Antonija Stupar Jurkin, Zlatko Mateša, Anka Mrak Taritaš, Ksenija i Željko Kardum te mnogi drugi. Voditeljska palica pripala je jednom muškarcu, Petar Štefanić vodio je program te od srca čestitao svim nominiranim ženama. Za muzički program bio je zadužen trio Lana Škrgatić te sjajnim nastupom uveličao ovogodišnji izbor za Ženu godine!
Pobjednica Snježana Prijić-Samaržija dugogodišnja je rektorica Sveučilišta u Rijeci, redovna profesorica filozofije i direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe. Na mjestu rektorice nalazi se od 2017., a želja joj je da kroz različite projekte omogući studentima kvalitetno obrazovanje.
Tijekom njezina mandata Sveučilište u Rijeci je prvi put počelo djelovati na europskoj razini. Naime, već više od dvije godine nalazi se među utjecajnim društvom deset članica Europskog sveučilišta (Young Universities for Future of Europe. Za vrijeme njezinog prorektorskog i rektorskog mandata pokrenuti su novi fakulteti, centri, odsjeci i studiji na Sveučilištu u Rijeci tako da će do kraja 2022. u Rijeci biti 15 fakulteta i jedna akademija. Od najranije mladosti fasciniralo ju je pitanje ženskog identiteta kao i problem rodne neravnopravnosti u društvu.
‘Već više nego dovoljno bilo mi je da sam među 5 nominiranih, ali naravno velika mi je čast i ispunjena sam zadovoljstvom ovim priznanjem. Svi se nekad osnažujemo mislima drugih žena koje su bile važne, a ona na koju se ja rado oslanjam jaka je i snažna žena, a svi je znate – to je Marie Curie te uvijek spominjem njezin citat snažnog značenja: ‘U životu trebamo nastojati razumijeti da bismo se manje bojali’.
Ja osobno volim reći, ‘mi smo većina, a manjina’ jer činjenica prisutnosti žena na važnim mjestima donositelja odluka je prostor za više rodne ravnopravnosti’, izjavila je pobjednica Snježana Prijić-Samaržija.
Ovogodišnje nominacije pripale su i ostalim iznimnim ženama; Ivana Kalogjera Brkić novinarka je i osnivačica portala i udruge Nismo same koja pomaže ženama oboljelima od raka i članovima njihovih obitelji te je angažirana u mnogim humanitarnim akcijama. Ivana Bodrožić nagrađivana je hrvatska književnica, njezina knjiga Sinovi, kćeri za koju je dobila nagradu Meša Selimović, govori o obiteljskom nasilju i transrodnosti. Osim dosadašnjih uspjeha, Ivana je javno angažirana i često govori o problemu nasilja nad ženama i pitanjima ravnopravnosti spolova.
Sanja Bezbradica Jelavićodvjetnica je koja je u javnosti postala poznata zahvaljujući slučaju ‘Madine’, u kojem je dobila spor protiv Republike Hrvatske. U svojoj bogatoj odvjetničkoj karijeri borila se za žrtve spolnog sakaćenja i zaštitu prava najranjivijih pripadnika društva, a zbog svojih velikih zasluga 2022. je proglašena Zagrepčankom godine.
Ana Horvat Vuković izvanredna je profesorica na Katedri za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, suosnivačica i članica Upravnog odbora studentsko-nastavničke udruge ZA-Pravo LGBTIQA+ osoba koja se bavi stvaranjem sigurnog okružja za sve studente, bez obzira na njihov rodni identitet i seksualnu orijentaciju.
‘Namjera ovog Izbora je u javnosti promovirati žene koje postižu uspjehe u svojim profesijama i kroz svoje djelovanje promoviraju rodnu jednakost. Ovom manifestacijom nastojimo pokazati da, ako žene čine 51% populacije, onda zaslužuju i barem toliki postotak priznanja. Naime, kada bismo gledali samo brojke, mogli bismo zaključiti da su u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj dominantne žene. No, iskustvo nas često uči da brojke ne znače i ravnopravnost, jer, što se pozicije povećavaju, to se postotci žena smanjuju, pa se udio visokoškolskih nastavnica smanjuje prema zvanjima redovitih profesora a kada dođemo do upravljačkih pozicija gotovo da više ne možemo govoriti ni u postotcima.
Naime, u povijesti naših pet najvećih javnih sveučilišta sveukupno je do današnjeg dana bilo pet rektorica. Visokoobrazovni sustav u kojem se nalazi intelektualna i znanstvena elita našega društva, koji oblikuje i obrazuje naše buduće stručnjake, trebao bi biti onaj u kojem se takve barijere najbrže ruše, no nekako se čini da je upravo suprotno. Zašto je tome tako moglo bi se vjerojatno raspravljati danima, no upravo zato primjer prof. dr. sc. Snježane Prijić Samaržije koja je Riječkom sveučilištu donijela značajno unaprjeđenje i dodanu vrijednost. Svojim je potezima približila Sveučilište u Rijeci europskim standardima i vrijednostima, potrebama suvremenog života kao i lokalnoj zajednici u kojoj Sveučilište djeluje, ali i društvu u cjelini. Ona druga dodana vrijednost njezinog angažmana svakako je ‘utiranje’ puta drugim ženama da se ohrabre krenuti njezinim stopama. Jer, sudeći prema njezinom primjeru, ne samo da je moguće, nego je za dobrobit visokoobrazovnih institucija i poželjno, da u njima žene dobiju prostor i značaj u onom omjeru koji im pripada’, izjavila je Ana Gruden, organizatorica izbora Žena godine.
Foto: Dražen Kokorić i Mirna Bartolić/promo
