Čitanje je najkompleksniji oblik ljudske kognitivne aktivnosti, a vještina čitanja neosporno je važna za razvoj ljudskog roda. Naime, upravo je čitanje jedinstvena ljudska sposobnost kojom smo nadišli vlastite biološke predispozicije oblikujući svoju civilizaciju i kulturu utemeljenu na pismenosti. Bez te važne vještine čovjek ne može funkcionirati u današnjemu svijetu. Sveprisutno je u životu svakoga pojedinca i zbog toga je iznimno važno pridavati mu osobitu pozornost.

Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi ‘Rođeni za čitanje’ na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz podršku Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu i pedijatriju te Hrvatskog pedijatrijskog društva, a bavit će se predškolskom djecom kao čitateljima uz aktivnu ulogu pedijatara u pedijatrijskim ordinacijama.

Na redovitim sistematskim pregledima pedijatri će roditelje/skrbnike uputiti u važnost čitanja djetetu od najranije dobi te im tom prilikom pokloniti slikovnicu prilagođenu dobi djeteta, i to od navršenih šest mjeseci pa sve do polaska u školu.

Pedijatri mogu postati inicijalni poticatelji ranog čitanja naglas jer su u kontaktu s djetetom od prvog dana njegova života i dopiru gotovo do svakog roditelja/skrbnika. Roditelji/skrbnici pak ozbiljnije shvaćaju koliko je čitanje i pripovijedanje važno za djetetov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj ako poruka dolazi od pedijatara.

Ministarstvo kulture i medija tiskat će i dostaviti u 249 pedijatrijske ordinacije u Hrvatskoj slikovnice za svako dijete, ukupno četiri slikovnice do djetetova polaska u školu. Sustav podrške i promidžbe čitanja od najranije dobi uz aktivnu ulogu pedijatara uključuje 873 dječja vrtića i 1127 područnih vrtićkih objekata, 232 knjižnice, 33 rodilišta i volontersku mrežu.

Slikovnice koje su već na prvi pogled razveselile najmlađe, kao i program ‘Rođeni za čitanje’, predstavljeni su u Botaničkom vrtu Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu koji je za tu priliku pretvoren u mali čitalački raj. Najljepši vrt u Zagrebu odzvanjao je od razdraganih glasova malih čitača, ali i onih koji će to tek postati.

U veselom ozračju brojnim roditeljima i djeci, dakle upravo onima kojima su i namijenjeni, program su približile idejna začetnica i stručna suradnica programa, pedijatrica dr. Marija Radonić, i predsjednica Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

Voditelj i komičar Mario Petreković, ponosni otac dviju djevojčica, ritual čitanja ne preskače: ‘Svako dijete zaslužuje da mu mama, tata, pas i kravata čita naglas priču. Najbolje doma, da nije baš u kafiću. Naravno, i baka i deda mogu glasno čitati bez beda. Od najranije dobi čitati se mora, čitanje glasno, da budemo na jasno, djetetu je vrhunska fora! I ostala rodbina djetetu čitati može glasno, i to čim prije, nikad nije kasno. Ako se pitanje nameće, je l’ u jutro il’ naveče’, uopće nije bitno, glasno čitanje – u roku pod hitno!’, rekao nam je duhoviti Mario.

Glumica Ana Vučak Veljača svojoj kćeri čita od najranije dobi: ‘Juli je od rođenja okružena slikovnicama, a danas je s nepune dvije i pol godine prava mala ljubiteljica knjiga. U svojoj sobi ima malu biblioteku i sama bira, uzima i vraća slikovnice. Traži nas da joj čitamo, a kako im sadržaj već poznaje, počela se i sama zabavljati uz knjigu i prepričavati nam radnju. Čitati sam joj počela vrlo rano na savjet bake, bez puno razmišljanja, više igre radi i ispunjavanja vremena, ali već sada vidim kako joj je druženje s knjigama zabavno i prirodno okruženje i to me baš veseli.’

Predstavljanju je prisustvovala i Ivana Jurić, slikarica i majka trogodišnjeg dječaka: ‘Knjige i Bobby se ‘druže’ otkad je bio malen poput graška, skriven od vanjskog svijeta. Čitala sam mu svakodnevno bez obzira na to što još nije bio u mom naručju. Taj intimni ritual njegujemo i danas… S užitkom mu čitam knjige i on upija svaku pročitanu rečenicu. Uvodeći ga u svijet knjiga s ljubavlju, one su postale neizostavan element njegovog propitkivanja, učenja i igre. Osim što su mu obogatile vokabular, knjige su mu i rasplamsale maštu, proširile unutarnji svijet i potaknule ga da i sam počne slagati vlastite minipriče. U našem domu knjige nas ujutro razbude, umire nakon stresnih trenutaka, zabave za vrijeme ručka i uspavaju na kraju dana.’

Da nikad nije prerano početi čitati svom djetetu, potvrđuje i glumica Sara Stanić, koja svoju bebu tek očekuje: ‘Čitanjem se, vjerujem, razvija znatiželja, prije svega, ali i ljubav, empatija, veselje te otvorenost prema novom i drugačijem, i drugačijima od nas. Ne čitamo zato da bismo iznova vidjeli puno istih stvari. Za to postoje društvene mreže. Mi smo već u trudnoći počeli s čitanjem naglas, a svakako ćemo nastaviti kad se beba rodi.’

Prvi korak uvijek je najvažniji. Važno je ostaviti otisak na djetetovu ‘prvu stranicu’, odnosno rane mjesece života. Sve počinje s prvom stranicom, a zatim se otvaraju svjetovi, stvaraju novi, razvija se mašta, rastvara se smisao priče pred nama. Svrha ovog programa jest u djeci probuditi ljubav prema čitanju, kao i interaktivnost i međusobni dijalog na relaciji dijete – roditelj, jer uz sve pozitivne učinke koje sa sobom nosi, čitanje ojačava vezu roditelja s djecom.

Svako dijete zaslužuje svoju priču – čitajte svojoj djeci naglas od najranije dobi jer ćete im time pomoći da postanu samosvjesni ljudi s razvijenom emocionalnom i socijalnom inteligencijom.

Foto: Petra Slobodnjak