Novija istraživanja pokazuju da su velike količine crvenog mesa i masne hrane potaknule gubitak vida. Degeneracija makule jedan je od najčešćih poremećaja mrežnice, a većinom pogađa ljude u starijoj životnoj dobi.
Dokazano je da će osobe čija je prehrana bogata voćem i povrćem imati manje šanse da u kasnijoj životnoj dobi razviju starosnu makularnu degeneraciju. Studija je otkrila da će ljudi koji su jeli više tipičnu zapadnjačku prehranu imati tri puta veću vjerojatnost da će razviti dijagnoze sa oslabjelim vidom – kasnu stadijumsku degeneraciju makule.
‘Čini se da je ono što jedete važno za vaš vid’, rekla je voditeljica studije Amy Millen koja je i ujedno izvanredna profesorica za epidemiologiju i zdravlje okoliša na Sveučilištu u New Yorku (Buffalo’s School of Public Health and Health Professionals, u Buffalo, N.Y.). ‘
Ljudi znaju da prehrana utječe na kardiovaskularni sustav i rizik od pretilosti, ali javnost možda ne zna da prehrana može utjecati na gubitak vida’, rekla je Millen. Starosna degeneracija makule nastaje kada je oštećen dio oka zvan makula. To se ponekad događa kada na makuli rastu naslage zvane drusen. Genetika i pušenje poznati su čimbenici rizika za degeneraciju makule povezane s dobi.
Studija je uključila gotovo 1300 osoba iz nacionalno reprezentativnog uzorka. Većina nije imala degeneraciju makule. Svi sudionici studije dvaput su tijekom 18-godišnjeg ispitivanja dovršili ankete o svojoj prehrani. Istraživači su hranu razvrstali u 29 kategorija kako bi izmjerili kvalitetu prehrane. Otkrili su da su ljudi koji su jeli zapadnjačku hranu rizičniji za razvoj AMD u kasnom stadiju.
Hrana povezana s većim rizikom uključuje:
1. Crveno i prerađeno meso
2. Masti poput margarina i maslaca
3. Mliječno mlijeko s visokim udjelom masti
4. Pržena hrana
Kako bi smanjili rizik nastanka degeneracije makule prehrana bi nam trebala biti bogata lisnatim tamnozelenim povrćem.
Osim zelenila, preporuča se konzumiranje ribe i sljedećih namirnica:
- namirnice bogate vitaminom E – bademi i bademov maslac, pšenica, lješnjaci, repa, brokula, canola ulje, maslinovo ulje, sjemenke suncokreta i suncokretovo ulje…
- namirnice bogate vitaminom C – paprika, guava, naranče, grejp, ananas, repa, grašak šećerac, grah, papaja…
- namirnice bogate vitaminom B – divlji losos i pastrva, pistacije, banane, avokado, rakovi, školjke, jogurt, mlijeko, jaja, sir…
- namirnice bogate beta-karotenom – mrkva i butternut tikvice, batat, bundeva, kelj, šparoge, kupus, špinat…
- namirnice s cinkom – kamenice, jastozi, puretina, školjke, leća, kikiriki i maslac od kikirikija…
- namirnice bogate karotenoidima – špinat, kelj, gorušica, repa, maslačak, brokula…
- namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama – losos, haringa, skuša, sardina, pastrva, inćuni, chia sjemenke, orasi, sjemenke lana, mahunarke, soja, alge…
Foto: instagram
