Sredinom listopada objavljeno je izvješće i upozorenje da je 2016. godine u Europi zabilježeno 400.000 ranijih smrti koje se mogu pripisati lošoj kvaliteti zraka. Polutanti, toksini, u zraku postali su prema European Environment Agency (EEA), najrizičniji čimbenik za ljudsko zdravlje. Čak snažniji od pušenja duhana i opojnih droga.
U mnogim EU regijama koncentracija toksičnih čestica u zraku znatno premašuje gornju dopustivu granicu prema EU i WHO standardima. Industrija i posebno ispušni plinovi automobila značajno doprinose visokoj koncentraciji dušičnog dioksida (maksimalno je 40 mcg/1m3) u okolini. U mnogim sredinama Francuske, Belgije, Nizozemske, Španjolske, Njemačke, V. Britanije i Bugarske, razina polutanata znatno premašuje 50 mcg/1m3 zraka. Takve promjene mogu oštetiti opće i reprodukcijsko zdravlje.
Utvrđeno je da su polutanti u zraku rizični za kardiovaskularne bolesti, respiratorne poremećaje, neuro-psihološka stanja i opći mortalitet. Čestice manjeg promjera od 10 ili 2,5 mikrometara udisajem mogu potaknuti kroničnu sistemsku upalu koja može utjecati na funkciju stanica i organa. U zagađenoj okolini najčešće smo eksponirani toksinima:
- dušični dioksid (NO2)
- ugljični monoksid (CO)
- sumporni dioksid (SO2))
- ozon (O3)
Mnoga istraživanja pokazala su da je štetni učinak okolinskih polutanata važan razlog za umanjenu plodnost i neplodnost koja je u neprestanom porastu. Dok se danas neplodnost bilježi u 17% parova, za desetak godina se procjenjuje da će učestalost neplodnosti biti čak 30%. Na ekspoziciju polutantima zraka posebno su osjetljivi biološki procesi reprodukcije – gametogeneza, oplodnja, transport embrija i implantacija. Toksini mogu utjecati na genske i epigenske modifikacije u dozrijevanju jajne stanice, gubitku folikularne rezerve, indukciju kromosomskih abnormalnosti i razvoja embrija. Nedavno je studija Nurses, Health Study II pokazala da su grube toksične čestice u zraku, u nedopuštenoj koncentraciji udružene s neplodnošću i povišenim rizikom za pobačaj.
Stručnjaci povezuju neprekidan rast muške neplodnosti s okolinskim polutantima. Meta-analiza 185 studija iz svih krajeva svijeta ukazala je da je u 50 godina zabilježen 40-50% pad broja spermija u ejakulatu, i njihova pokretljivost.
Za taj trend optužuju se osim toksina u zraku i brojne kemikalije u našoj okolini ( pesticidi, bisfenol – A, olovo, živa, plinovi, ulja i dr.). Te su kemikalije najopasnije za tkiva s intenzivnom dinamikom diobe (reprodukcijska tkiva) i endokrinološke organe. Zato se često i nazivaju metabolički i reprodukcijski disruptori.
Učinak toksina povezuje se s debljinom, inzulinskom rezistencijom, sindromom policističnih jajnika i bolestima štitnjače. Nije slučajno da je učestalost tih bolesti i poremećaja u brzom usponu, posebno debljine.
Toksične kemikalije mogu modificirati genom, mitohondrijski DNK i micro RNK, što se reflektira na inherentnu kompetentnost stanica. U nastalih poremećaja moguć je i transgeneracijski prijenos (obesogeni, dijabetogeni). Posebno u okolnostima kada polutanti interferiraju s aktivnošću hormona.
Mnoge embriološke tehnologije koje se koriste u izvantjelesnoj oplodnji vrlo su osjetljive na polutante u okolini, zraku. Zato uspješno liječenje IVF-om (in vitro fertilizacija) zahtijeva sofisticiranu ‘clean-room’ tehnologiju.
Autor:
