Pojava koronavirusa, naravno, utječe na mentalno zdravlje ljudi. Kako i ne bi? Čak i za znanstvenike i medicinske stručnjake putanja trenutne epidemije koronavirusa puna je nepoznanica, a nepoznanice vode tjeskobi.
Anksioznost, strah, neizvjesnost, nemoć su normalni, razumljivi osjećaji koje možemo doživjeti kada se nađemo pred nepoznanicama bilo koje vrste. Te su emocije normalna reakcija na prijetnje i urođeni strah od nepoznatog.

Preplavljeni smo vijestima o koronavirusu i upozorenjima o njegovom širenju, ali ne čitamo mnogo o tome kako ostati miran ili pronaći olakšanje. To je sada itekako potrebno, s obzirom na saznanje o negativnom utjecaju stresa na imunološki sustav.
Srećom, postoje načini kojima možemo obuzdati širenje negativnog utjecaja na naše mentalno zdravlje.

Donosimo 6 savjeta za upravljanje stresom i jačanje imunološkog sustava za vrijeme koronavirusa:

1. Podsjetite se da smo svi povezani
Bez obzira koliko se sami osjećali, uvijek ste dio nečeg većeg. Svi smo u ovome zajedno.
Povezivanje s drugima, čak i virtualno, jača povezanost i imunitet. Pomaže i kod sprečavanja depresije i anksioznosti. Ovdje su heroji virtualna tehnologija i neki oblici društvenih medija. (Hvala, FaceTime!)
I zapamtite, imamo moralnu odgovornost voditi brigu o ljudima u svojoj zajednici, posebno o ljudima koji su izloženi većem riziku.

2. Sjetite se da smo svi odgovorni za svoje zajedničko okruženje
Ljudi imaju tendenciju da se bolje osjećaju kada brinu jedni o drugima.
Samoizolacija, smanjenje društvenih kontakata, karantena smanjuju i usporavaju širenje virusa, tako da bolnice mogu liječiti najugroženije. Od svih nas se traže osobni ustupci za veće dobro.
Iako je čovjek po prirodi društveno biće, imajmo na umu da to moramo učiniti kako bismo izašli iz krize.

3. Sjetite se da imamo sposobnost za nježnost i suosjećanje potrebne za svladavanje prepreka, izazova – pa čak i pandemije
Kada dođe do panike, biologija prevlada. Naš mozak nije u mogućnosti pristupiti predfrontalnom korteksu, dijelu koji pomaže racionalnom odlučivanju. Kad paničarimo, skloni smo donositi loše odluke. Ignoriranje stvarnosti ne znači da je problem nestao. Poricanje je primamljivo, ali nije korisno utočište. To je ekstremna alternativa tjeskobi.
Jedan od načina da se smirimo je da pomognemo drugima. Umanjujemo vlastitu anksioznost brigom o drugima. Moguće posljedice epidemije koronavirusom su znatne, s ekonomskim, financijskim, obrazovnim i društvenim posljedicama. Pronalaženje konkretnih načina za nošenje s trenutnom situacijom od ključne je važnosti.

4. Prilikom pranja ruku 20 i više sekundi mislite na nekoga do koga vam je stalo.
Probajte oprati ruke pred ogledalom u stanju metta meditacije, gledajući sebe bez prosuđivanja. Tijekom budističke metta meditacije – ‘metta’ može se s Palija prevesti kao ‘dobroćudnost, ljubaznost, prijateljstvo, ambicioznost, dobra volja i aktivno zanimanje za druge’ – mozak reagira kao da ste stisnuli ‘control+alt+delete’. Iako vjerojatno neće imati trajan učinak, kratka pauza može pomoći.
Tradicionalne fraze ljubavi i ljubaznosti su: ‘Da svi budemo sretni, sigurni, zdravi, da možemo živjeti s lakoćom’, a njihovo ponavljanje dva ili tri puta traje oko 20 sekundi.

5. Budite na usluzi drugima (na neki način!)
Pokazalo se da pomaganje drugim ljudima doprinosi našem cjelokupnom zdravlju i smanjuje anksioznost. Djelovanje u tom smjeru može nam pomoći da ostanemo uravnoteženi i smireni.

Evo nekoliko stvari koje možemo učiniti:
– Ponuditi pomoć starijim ili zdravstveno ugroženim susjedima.
– Podržati domaće tvrtke kupnjom poklon kartice.
– Platiti kućne pomoćnice iako ovaj tjedan ne očiste kuću.
– Donirati hranu i/ili higijenske potrepštine.
– Provedba ovih ideja pomoći će vam da usmjeravate energiju istovremeno pomažući svojoj zajednici. Win-win!

6. Pokušajte vježbati um kako biste olakšali anksioznost i strah
Dva su jednostavna koraka koja možete slijediti: prvi je smiriti um, a drugi je način da vidimo što se u umu događa.
Prvi korak vam pomaže da se pripremite za drugi korak, iako je samo vježbanje prvog koraka također u redu. Ako vam je teško smiriti um, osvijestite svoje tijelo da se smirite. Da biste to učinili, osjetite kako su vam stopala (ili stražnjica, ako sjedite) ukorijenjena u zemlju.

Obratite pažnju ili brojite svoje udisaje i izdisaje. Obratite pažnju na jedan objekt. To može biti osjećaj vašeg tijela uz stolicu, dah ili nešto drugo poput plamena svijeće. Zatim, kad vam je um mirniji, obratite pažnju na svoje misli.
Možete promatrati jednu osnovnu misao kao što je npr. briga. Samo prepoznavanje onoga što mislite i osjećate znači pažnju. Namjera ove vježbe nije u nestajanju negativnih misli, nego u tome da primijetite što se događa u vašem umu.

Obratite pažnju na ono što osjećate i mislite u sebi i što vam može pomoći. Ako je vaš um u budućnosti ili prošlosti, vratite se sada u sadašnjost.

Vježbanje pažnje može se primijeniti i na pranju ruku. Osjetite sebe kako perete ruke. Ili iskoristite preporuku da ne dirate lice kao vježbu pažnje. Kada vas svrbi neki dio lica, primijetite to, ali odolite porivu. Neugodan je osjećaj, ali pomaže izbjegavanju prevladavanju misli koje izazivaju tjeskobu kada se javi svrbež. Time gradite metakognitivne mišiće, što znači da postajete svjesni učinka svog uma. Vježbanje s nečim benignim (poput svrbeža na licu) podiže razinu otpornosti i priprema vas na značajnije situacije.

Pojedinačno ne možemo zaustaviti širenje koronavirusa, ali možemo pridonijeti i učiniti svoj dio.
Svi mi doživljavamo međunarodnu krizu koja stvara tjeskobu, strah, bespomoćnost i beznađe.
Osnažite se. Postoje stvari koje možete razmišljati i stvari koje možete učiniti kako biste pomogli sebi, svojoj obitelji, prijateljima i susjedima.

I zapamtite, ova će epidemija proći.

Dr Elayne Daniels bostonska je psihologinja koja je testirala ideje u ovom članku kako bi pomogla sebi u borbi s vlastitom anksioznosti oko koronavirusa – i bili su djelotvorni!

Izvor: www.yourtango.com/ M.P.
Foto: Instagram